
mr Vladimir Vuckovic "ORGANIZACIJA SRPSKE PRAVOSLAVNE
CRKVE U NOVIM KRAJEVIMA KNEZEVINE SRBIJE POSLE BERLINSKOG KONGRESA"
Srpska pravoslavna crkva je u organizacionom i strukturalnom
smislu dugo bila razjedinjena u okviru razlicitih drzava, sto
je bila jedna od posledica ukidanja Pecke patrijarsije 1766.
godine. Takva situacija trajala je sve do pocetka 19. veka,
kada je sa zacecima stvaranja srpske drzave doslo i do pocetnih
ideja o obnovi crkvene samostalnosti. Ona je trebalo da posluzi
kao podloga za drzavno-pravnu i politicku autonomiju.
Jedan od prvih zadataka za dobijanje samouprave sacinili su
upravo predstavnici Srpske pravoslavne crkve posle Austrijsko-turskog
rata 1788. godine. Iako nije reseno, ovo pitanje je tada prvi
put postavljeno u odnosima sa Portom. Osnovu za sticanje drzavnosti
predstavljace samoupravne povlastice dobijene od Porte, koje
ce kasnije biti samo prosirivane. Na osnovu ovih povlastica,
nastace i nesto podnosljiviji crkveni zivot u Beogradskom pasaluku.
Dozvoljena je obdnova porusenih hramova, sto je doprinelo pojacanoj
sabornosti naroda i uspostavljanju cvrscih veza izmedju crkvenih
i narodnih staresina. Srpska pravoslavna crkva je u potpunosti
bila okrenuta ideji oslobadjanja od Turaka, zbog cega je i dala
veliki doprinos stvaranju nove srpske drzave u Prvom ustanku.
Jedan od ciljeva ovakve delatnosti crkve bio je i ponovno uspostavljanje
nasilno oduzete kanonicnosti i crkvene samostalnosti. Nastojanja
Vozda Karadjordja i njegovih ustanika na resavanju crkvenog
pitanja bila su otezana zbog stalnog ratovanja ili priprema
za rat. Nepostojanje posebne nacionalne drzave onemogucavalo
je i uslove za posebnu nacionalnu crkvu, pa je u svim tim uslovima
propao svaki pokusaj stvaranja sopstvene jerarhije.
Zbog svega toga, prilikom istrazivanja ove teme nastojalo se
prikazati stanje Srpske pravoslavne crkve u Beogradskom pasaluku
pred Prvi srpski ustanak, sa posebnim osvrtom na to koliki je
uticaj crkva imala na pokretanje ustanka, kao i na odnos ustanickog
vodjstva prema ovoj instituciji prilikom izgradjivanja prvih
organa vlasti. Jedan od ciljeva istrazivanja bio je i pokusaj
sacinjavanja odredjene paralele izmedju stanja crkve u Beogradskom
pasaluku i Jugoistocnoj Srbiji pred Srpsko-turske ratove 1876-1878.
godine. Pitanje na koje je pokusano da se odgovori odnosi se
na stepen i karakter uticaja crkve na Prvi ustanak i Srpsko-turske
ratove - odnosno - koliko je crkva svojim aktivnostima ucestvovala
u pripremi, ali i u samim dogadjajima koji ce u velikoj meri
doprineti oslobadjanju od Turaka i stvaranju sopstvene drzave.
Besplatan download knjige...